Laži, laži me…

Istina će te osloboditi – zapisano je tako u jednoj od najstarijih knjiga na svijetu, Bibliji, a u 16. stoljeću biskup Bartolomé de las Casas dičio se svojom istinom da su ljudi crne boje kože pogodniji za rad. No, u tome nije baš bilo istine, a američki predsjednik Donald Trump na to bi zaurlao – fake news.

Prema službenoj definiciji Europske unije, riječ je o namjerno izmišljenim pričama, plasiranima kao da su novinarske, a cilj im je manipulacija čitatelja.

Najviše se polemika u posljednje vrijeme po ovom pitanju vodilo za američkih predsjedničkih izbora, kad se tvrdilo da Rusi plaćaju tisućama ljudi da plasiraju lažne vijesti o Hillary Clinton, kako bi se pomoglo Donaldu Trumpu u osvajanju Ovalnog ureda, koji je, u konačnici, ovaj pojam i popularizirao kako bi u svome mandatu diskreditirao medije. Vjerojatno je najpoznatija priča na ovim prostorima ona o mladim Makedoncima koji su pak s lažnih Facebook profila širili isto tako lažne vijesti o Trumpu i tako navodno zaradili i do 2 i pol tisuće dolara dnevno.

Činjenica je – dezinformacije se danas šire brže i lakše no ikada, s više od 2 milijarde korisnika na Facebooku ili dizanjem sadržaja u trajanju od 48 sati na Youtube u svakoj minuti – a to je samo još jedna od dimenzija opasnosti ovog fenomena. Jer kad kažemo da je prošle godine 46%  građana Europske unije vijesti pratilo putem društvenih medija, stvari su jasnije. Danas, ta se brojka penje na preko 50%. Ne zaboravimo i da će prosječni konzument medija, od gomile serviranih informacija vjerovati u onu koja mu najviše odgovara, a ta će se priča, ako je dovoljno provokativna ili  zanimljiva, brzinom svjetlosti raširiti među istomišljenicima.

O fenomenu u Radioaktivitetu govore : Ivana Dragičević, urednica i voditeljica na N1 televizijiKrešimir Macan, PR stručnjak i vlasnik agencije Manjgura te Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća Agencije za elektroničke medije.

Subota, 14.10.2017., u 8 sati. Radioaktivitet na Yammat FM-u.

 

Fotografija: izvor BBC